Kako naći vrijeme za lični razvoj

Lični razvoj i rad na sebi su nešto što je istovremeno i kompleksno, ali i može biti svedeno na prostije činioce. To je glavni cilj tekstova koje pišem u posljednje vrijeme a koji se tiču postulata (stubova) ličnog razvoja i rada na sebi.

Postulati ličnog razvoja

Kroz rad na sebi na ličnom i profesionalnom nivou, kao i kroz rad sa klijentima na temama ličnog razvoja, uvidjela sam da postoje određena vjerovanja, tj. uvjerenja i stavova koja podržavaju i olakšavaju zahtjevni put ličnog razvoja.

Prvo i najvažnije što moraš imati u vidu jeste da ličnog razvoja nema bez 3 stvari:

tebe (tj. osobe koja radi na sebi) – 1. postulat
akcija koje se preuzimaju – 2. postulat
procesa (vremena) – 3. postulat

3. postulat ličnog razvoja

Treći postulat ličnog razvoja je vrijeme, tj. proces rada na sebi i prolaska kroz promjenu, razvoj. Uz vrijeme kao 3. postulata ličnog razvoja kao podrška procesu idu istrajnost, disciplina, posvećenost i fleksibilnost. Bez ovih sposobnosti, teško da će lični razvoj dati rezultate na duže staze.

Da bi rad na sebi urodio plodom i zaista došlo do ličnog razvoja potreban je sastojak za koji 98.5% nas kuka da ga nema dovoljno, a to je vrijeme. U stvari, statistika nekih istraživanja kaže da kada su u pitanju izgovori, 49% ljudi koristi “Previše sam umoran/a” kao izgovor, 48% ljudi koristi izgovor “Nemam dovoljno novca” i 48% tvrdi “Nemam vremena”.

Lično, vjerujem da je realnost mnogo drugačija i da je ta statistika u većem procentu. Sve zavisi od konteksta u kom se izgovor koristi.

Vrijeme i lični razvoj

Da se vratimo na temu vremena kao postulata ličnog razvoja. Vrijeme je važan dio ličnog razvoja iz dva ugla. Prvi je da uložiš vrijeme u svoj lični razvoj, konzistentno, disciplinovano i fokusirano, a drugi da daš sebi vremena da dođeš do rezultata, tj. da prođe dovoljno vremena kako bi se proces ličnog razvoja pokrenuo.

I jedno i drugo zahtjeva osobine poput strpljenja, istrajnosti, discipline, posvećenosti i fleksibilnosti. Pored tih osobina, ono što olakšava proces, naročito kada ne ide glatko jeste samoempatija i nježnost prema sebi.

Istrajnost, disciplina, posvećenost

Disciplina je jedna od veoma korisnih sposobnosti koja ima nezasluženo lošu reputaciju. Jer se dugo vremena ta riječ koristila za kaznu i mnogo štošta se tim imenom nazivalo. I ono ranjeno, buntovno dijete u nama čim čuje riječ disciplina digne buku i pobunu. A disciplina može biti i jeste mnogo više od tog lošeg PR-a koji su nam u djetinjstvu uvalili o njoj.

Ako želiš saznati kako da podstakneš disciplinu i istrajnost, predlažem ti da poslušaš webinar koje smo Bosiljka i ja održale na tu temu. Klikni ovdje da pristupiš webinaru.

A u biti, disciplina, istrajnost i posvećenost su odraz brige i ljubavi prema sebi. One su odraz povjerenja i pouzdanja u sebe i svoje akcije, kao i način na koji održavamo i poštujemo riječ datu sebi, kao i drugima.

Fleksibilnost – sitnica koja čini razliku

Fleksibilnost je vještina prilagođavanja. Ona opisuje do koje mjere osoba može da se nosi sa promjenama i koliko je sposobna da razmišlja inovativno i koreativno pri rješavanju problema, zadataka i izazova. Biti fleksibilan znači naći način, put do rješenja, naročito nakon neuspjeha u rješavanju problema.

Fleksibilnost uključuje fokus na rješenje i na opcije, na istraživanje načina kako doći do ostvarenja ciljeva koje smo postavili. Na primjenu raznih pristupa, metoda, praksi.

Ako želiš da razvijaš fleksibilnost, od koristi ti može biti da primjenjuješ ove ideje:

Prihvati ono što ne možeš mjenjati.
Fokusiraj se na ono što možeš mjenjati.
Postavljaj sebi izazove.
Pomjeraj svoje granice učeći nove vještine.
S vremena na vrijeme, iskorači iz svoje zone komfora.

Šta spriječava lični razvoj

Kao što pomenuh na samom početku ovog teksta, postoje 3 najčešće vrste izgovora zašto ljudi nešto ne preduzimaju. I oni su prva stvar koja spriječava i otežava lični razvoj.

Možemo podjeliti u 3 grupe – izgovori o vremenu, o (ne)znanju i o nemanju novca. U nekoliko tekstova sam pisala opširno o svakom od njih i ostaviću link do njih dalje u tekstu.

Pored toga, kreirala sam kreirala sam radnu svesku Razbij svoje izgovore. Ona je zasnovana na praktičnim vježbama koje su mi u radu na sebi i sa drugima dale rezultate.

Tehnike su mix psihološke i NLP prakse. Sastoji se od 3 koraka:

Definisanje cilja/želje/sna koji želiš ostvariti
Otkrivanje izgovora kojima sebe spriječavaš da ih ostvariš
Razbijanje najglasnijih izgovora

Gdje možeš naći radnu svesku Razbij svoje izgovore?

Radna sveska je besplatna i možeš do nje doći na dva načina. Prvi je da se prijaviš na moj newsletter koji šaljem svakog petka. Evo linka na kom to možeš uraditi. Drugi način je da mi pišeš putem maila ili instagrama.

Napomena: Onima koji su već prijavljeni, radna sveska je stigla na mail. Ukoliko je ne možeš pronaći, piši mi.

Novac kao prepreka ličnom razvoju

Prema statistici koju sam navela na početku. Prvi je da nemaju novca. Danas toliko stvari nam je dostupno besplatno i toliko toga se može naučiti online. Takođe, sada su mnogo dostupnije, pa čak i jeftinije knjige na mnoge teme.

Da bi osoba uspjela da nauči i radi na sebi uz pomoć besplatnog sadržaja, nije joj potrebno više sadržaja, već postavljanje cijljeva edukacije, fokus, disciplina, organizacija vremena i istrajnost (konzistentnost). Da saznaš više o temi izgovora o novcu, pročitaj ovaj tekst.

Vrijeme kao izgovor

Kada su u pitanju vremenski orijentisani izgovori, postoje 3 vrste, odnosno kategorije:

“nemam vremena”
“ima vremena”
“kasno mi je sad da počnem”

Izgovor “Nemam vremena”

U ovom slučaju osoba radi raznorazne stvari, nema ili ne zna da postavi prioritete, ne umije da razdvoji bitno od nebitnog i hitno od onog što nije hitno.

Obično su to ljudi koji su rasplinuti na više strana, stalno u multitaskingu i kao da sebi traže aktivnosti da popune vrijeme i djeluju produktivno, umjesto da rade “prave” stvari, sa fokusom i proaktivnošću.

Čest komentar im je ne znaju gdje im vrijeme leti i sl. Na neki način, oni su odlična ilustracija *aktivnih prokrastinatora.

*(Aktivni prokrastinatori rade svašta, produktivni su, ali ne rade ono što bi trebalo).

Izgovor “Ima vremena”

Nasuprot prvom, ovdje imamo 2 grupe osoba. Prva su oni koji su pasivni i minimalno, ako išta konkretno rade. Stalno odlažu, ne postavljaju sebi rokove, rade stihijski, bez cilja, plana i perspektive o vremenu.

Druga grupa je grupa aktivnih, koji se bave brojnim aktivnostima i jako su produktivni, ali konstantno odlažu svoje ciljeve, želje i slično. Teško im je da počnu i uvijek pomjeraju taj datum početka. Drže se zone komfora i “sigurnih” izvora posla i zarade.

Kako izaći na kraj s ove 2 vrste izgovora?

Zanimljivo je to što su ove dvije podvrste izgovora različite, ali su koraci za njihovo razbijanje isti. Kada su u pitanju ovaki izgovori, prvo sebi postavljamo pitanje: Gdje i u čemu mi prođe dan?

Odgovor ćeš naći na jedan pomalo staromodan, ali efikasan način, a to je praćenje svih tvojih aktinvosti tokom 24h, 7 dana u nedjeli. Od onih najsitinih do onih krupnih. Templejt za 7 day tracking metodu, s objašnjenjem, potpuno besplatno možeš preuzeti ovdje.

Više o ovoj vrsti izgovora možeš naći u ovom tekstu.

Izgovor “Kasno mi je sad da počnem”

Ovaj izgovor je zasnovan na ubjeđenju da postoji određena starosna granica za početak rada na sebi i da ako smo je propustili nema potrebe da se posvećujemo svom ličnom razvoju. Ovo je apsolutna budalaština, da budem najdirektnija.

Jer čovjek ima sposobnost da uči, da se mjenja i razvija do posljednjeg dana svog života, osim u nekim ekstremnim slučajevima. Kod nas je ovo ubjeđenje dosta kulturološko i društveno zasnovano, jer se bilo kakvo učenje povezuje sa školom, a od osobe se očekuje da sa školovanjem završi u 20im.

Ovaj izgovor je miks izgovora o vremenu i izgovora o (ne)znanju, tj. o sposobnosti. Više na temu izgovora o (ne)znanju i kako se nositi s njima nalazi se u ovom tekstu.

Ubjeđenja, kao sabotirajuća i uvjerenja, kao podržavajuća vjerovanja, predstavljaju skrivene scenarije koji upravljaju našim životom. To je nešto u šta osoba potpuno, nepokolebljivo i neosporivo vjeruje, što smatra apsolutnom istinom i ne preispituje. Da bi se dogodilo da bilo kakve trajne i korjenite promjene, prvo mora doći do promjene na nivou uvjerenja/ubjeđenja.

Ovo je složeniji proces koji počinje osvješćenjem da ovo ubjeđenje postoji. Malo više na ovu temu možeš pročitati u ovom tekstu.

Kako da nađeš i iskoristiš vrijeme za svoj lični razvoj?

Odradi analizu vremena – kako koristiš svoje vrijeme tokom dana, na šta tačno. U tome ti može pomoći 7 day tracking metoda koju sam podjelila u ovom tekstu. Tabelu za primjenu ove metode možeš preuzeti ovdje.
Istraži svoje izgovore na temu ličnog razvoja – to možeš uraditi uz pomoć radne sveske Razbij svoje izgovore. Ona stiže svima koji se prijave na moj newsletter Pismo iz pera Lutajućeg psihologa, u mailu dobrodošlice. Ukoliko već primaš Pismo, a ne možeš naći mail sa radnom sveskom, piši mi na mail ili putem Instagrama.
Preispitaj šta vjeruješ o radu na sebi i ličnom razvoju – koja ubjeđenja i uvjerenja se kriju u tvom odnosu i mogućem otporu prema radu na sebi? Šta podrazumjevaš pod ličnim razvojem? Šta očekuješ od njega?
Postavi realne, mjerljive ciljeve – u ovoj oblasti smo skloni da postavljamo ili male, neispirativne ciljeve ili preambiciozne. U ciljevima je bolje biti što konkretniji, poznavati svoje navike i trenutne mogućnosti i biti fleksibilan.
Idi korak po korak – imati krajnji cilj na umu nas motiviše, ali nas fokus na prvi sledeći korak vodi do uspjeha. Definiši prvi najmanji korak koji možeš uraditi u sadašnjem trenutku, preduzmi akciju i odradi to. Ponovi. Kako ideš kroz proces i kako praviš korake – otvaraće ti se to koji je sledeći korak i dolaziće rezultati.
Jedno po jedno – fokusiraj se na manje, a kvalitetnije sadržaje i akcije.
Planiraj i zakaži vrijeme za to – Posveti se ličnom razvoju i radu na sebi u dijelu dana/nedjelje kada znaš da imaš energije da se posvetiš s pažnjom. Zakazuj i upiši na listu obaveza konkretan način na koji ćeš raditi na svom ličnom razvoju. Npr. upiši u raspored čitanje knjige, odlazak na radionicu, slušanje kursa… što konkretnije to bolje.

Umjesto zaključka

Lični razvoj je cjeloživotni proces. Nije nemoguć i težak, ali imamo tendenciju ka tome da ga prekomplikujemo. Ne moramo život preokrenuti za 180 stepeni, ne moramo zapaliti sve mostove, razbiti sve obrasce – odmah i sada. Za sve to treba vremena i energije. A i povremenog puštanja sebe na miru.

Uz ovaj tekst mogu ti biti korisni i ovi: