briga o sebi,  ciljevi,  lični razvoj,  lingvistika,  organizacija,  psihologija

Izgovori o novcu

Novac je jedna veoma specifična kategorija, rekla bih. Mislim da u svom iskustvu nisam srela nešto prema čemu postoji toliko oprečnih stavova, posmatranja, ubjeđenja, a i da ima toliku moć da “zavadi” ljude. Naročito na brdovitom Balkanu, gdje nas o novcu uče pogrešno ili ne uče nikako.

Ali moraću nekima da probušim balon, nije novac kriv, kriva su očekivanja i predstave koje ljudi o njemu imaju.

Ali, ne bavimo se sad tim detaljima, već ćemo malo da zagrebemo psihologiju koja se krije u izgovorima zasnovanim na novcu, a i iza njih.

Izgovori bazirani na finansijama

Sigurna sam da smo svi mi u nekom momentu izgovorili: Nemam dovoljno novca za to. Skupo mi je. Pare lete kao lude. Para imaju samo kriminalci… Naročito na Balkanu, gdje imamo neka veoma specifična ubjeđenja, stavove i usudiću se reći nezdrav odnos. Kažeš da voliš ili da ne voliš novac, isto ti se piše – il si ludak il si lažov, trećeg nema. Hmm, nešto što svakodnevno koristimo i što nam omogućava život je tako ogromna tabu tema.

U bazi izgovora o novcu nalaze se naravno uvjerenja/ubjeđenja koja smo stekli vaspitanjem – od porodice, ali i od kulture kojoj pripadamo, obrazovanjem, iskustvom i sl. Ukoliko su ta ubjeđenja negativna i iracionalna, onda ćemo imati iskrivljen odnos i razmišljanja o novcu. Sve to uzrokuje da imamo i nefunkcionalna ponašanja u vezi sa novcem, što nas dodatno uvlači u taj začarani krug.

3 dominantna razmišljanja o novcu
  1. Nemam dovoljno novca. Moj novac će nestati. Brzo ću ostati bez novca.
  2. Novac je izvor sveg zla. Ljudi koji imaju novca su pohlepni. Ne želim biti prodana duša.
  3. ‘Novac je tu da bi se trošio. Samo da se mi zabavljamo i živimo u momentu. Ne brini, novac će doći odnekud.

Bilo kako bilo, novac nam je jedan od najvećih izvora stresa i brige. Negativna ubjeđenja o novcu, kao i naš odnos s istim, utiču na naše navike trošenja i budžetiranja. Takođe, postoje istraživanja koja ukazuju da sve ovo utiče i na naše opšte zadovoljstvo životom.

Šta možeš preduzeti da ovo promjeniš?

Postoji mnogo načina za promjenu odnosa prema novcu. Ali, iz mog iskustva, rekla bih da se prvo treba upoznati sa onim “znanjima” koja nosimo u sebi kad je ova “škakljiva” tema u pitanju.

Nisam finansijski stručnjak, već sam neko ko je uvidio da su mi ubjeđenja koja imam o novcu i moje (ne)vještine s istim, ogroman kamen spoticanja. Za nekog ko želi biti samostalna i preduzetnica, ovo je big no no. Zato preispitujem, učim, istražujem i gradim nove, podržavajuće misli, obrasce i navike, a i uvjerenja o novcu.

Ono što sam otkrila tokom svog istraživanja i ličnog rada na ovu temu je sljedeće:

  1. Ispitaj i upoznaj se sa ličnim finansijskim skriptom
  2. Prepoznaj i osvjesti kulturološke stavove prema novcu
  3. Napravi razliku između potreba i želja
  4. Posmatraj novac kao sredstvo, alat
  5. Otvoreno pričaj i priznaj svoje finansijske greške

Koji je tvoj finansijski skript?

Preispitaj svoj odnos prema novcu

Prije nego što nastavimo dalje, najbitnije je otkrijemo sa čim tačno imamo posla. Odnosno, šta mi tačno mislimo i znamo o novcu, kako se ponašamo s njim i u vezi njega… Kako to radimo? Preispitivanjem sebe. Da bih ti pomogla i približila bolje na šta mislim, dijelim par pitanja koja ti mogu poslužiti kao vodilja.

  • Šta za mene predstavlja novac?
  • Kakva osjećanja u meni izaziva?
  • Kada kažem “malo” novca, na šta konkretno mislim – koliko tačno je to “malo”?
  • Kada kažem “puno” novca, na šta konkrentno mislim – koliko tačno je to “mnogo”?
  • Šta je za mene skupo, a šta jeftino?
  • Koliko mi je novac važan na skali od 1 (nimalo) do 10 (najvažniji)?
  • Koliko novca mi je potrebno za život na mjesečnom nivou?
  • Koliko svjesno trošim svoj novac?
  • Da li se edukujem o novcu – da li sam finansijski pismen/a?
  • Koje izreke i umotvorine o novcu često govoriš? Koje misli o novcu nosiš iz porodice?
  • Šta ti novac daje?
Šta ti buši kesu?

Druga stvar koju trebamo imati načisto sa sobom jeste gdje nam ide novac koji imamo. Na šta trošimo, kako trošimo i ko upravlja svim tim. Da li novac upravlja nama i kako? Ili mi upravljamo njim i kako to radimo?

Opet ponavljam, ja nisam ekspert u ovoj oblasti, već početnik i učenik. Zahvaljujući dobroj strani interneta, dosta toga mogu da naučim lako i besplatno, od ljudi koji zaista jesu eksperti i stručniji od mene. Svi oni koje sam po pitanju novca slušala ili čitala kao savjet br. 1 kažu (parafraziram):

Upoznaj se sa svojim finansijama.

Šta ovo znači? To znači da lijepo sjedneš i napraviš računicu koja će odgovoriti na sljedeća pitanja:

  • Koliko zarađujem? Fiksno, povremeno…
  • Koji su i koliko pojedinačno iznose moji fiksni troškovi?
  • Da li i koliko dugova imam?
  • Da li štedim? Koliko?

Uz ta pitanja, ključno je, eksperti kažu da pratiš svoje finansije. Meni, kao početniku je Katarina Herbut i njen profil pravo blago. Kod Katarine sam preuzela njen Kalendar/Tabelu za vođenje ličnih finansija (prihoda i troškova) i planiranje finansijskih ciljeva. Za mjesec dana, oči mi je otvorila i pamet pomjerila.

Druga osoba od koje učim o ovoj i brojim drugim biznis temama je Jovana Miljanović i ako moram da izaberem samo jedan njen sadržaj o novcu, neka to bude ovaj video.

A knjiga koju trenutno slušam na ovu temu je Bogati otac, siromašni otac Roberta Kiosakija.

Koje poruke o novcu šalje kultura kojoj pripadaš?

Novac nije samo ekonomska kategorija, on je i kulturološka, društvena i naravno, psihološka. Kao i naša porodica, i naša sredina, državno uređenje i kultura u kojoj smo odrasli i u kojoj živimo oblikuju naše ponašanje, stavove, uvjerenja/ubjeđenja.

Npr. imamo neke nordijske kulture koje propagitaju jednostavnost, skromnost, minimalizam, svjesno trošenje novca. Sa druge strane, kao direktni kontrast imamo ekstremno konzumerička društva poput američkog, a ni ova naša nisu nesto drugačija.

Iz mog ugla posmatranja u konzumerističkim kulturama su prisutna 2 vodeća stava:

If you have it, flaunt it. If you don’t have it, fake it.

U prevodu, ako imaš, hvali se. Ako nemaš, pravi se.

Poenta je da stavovi prema novcu variraju, neka su zdravija od drugih i svaki od njih ima neke dobre i neke loše strane. Ispitivanjem i upoznavanjem stavova svoje i drugih kultura o novcu, možeš naučiti mnogo o svojim stavovim prema novcu, poređenjem sa stavovima u drugim zemljama. Ovo će ti pomoći da proširiš svoj pogled na novac i da probreš ona ubjeđenja koja ti škode i razviješ ona uvjerenja koja će ti koristiti.

Želja ili potreba?

Najčešći uzrok impulsivnog i neplanskog trošenja novca je nemogućnost razlikovanja želje i potrebe. Ljudi više kupuju emocijama nego mozgom i dokaz tome su ormani pretrpani stvarima koje nikad nismo obukli, parovi cipela u cipelaru koje nikad nismo obuli i sl. Kad kupuješ, postavi sebi par pitanja:

  • Da li mi je ovo zaista potrebno?
  • Da li mi rješava neki problem?
  • Da li imam već nešto slično?
  • Da li će mi kupovina ovog olakšati život?
  • Da li mogu bez ovoga?
  • Da li uživam u ovom?
  • Da li mi je ovog trenutka ova kupovina u skladu sa mojim potrebama i finansijskim prioritetima?

Novac je sredstvo, a ne krajnji cilj

To kako posmatramo novac je važno, jer baš to upravlja našim stavovima, ubjeđenjima ili uvjerenjima i obrascima ponašanja sa novcem. Novac je sredstvo, alat koji nam je potreban za život, ali nije neophodan, najvažniji i svemoćan. Nikada ne bi trebao biti krajnji cilj, već sredstvo za ostvarenje ciljeva, zadovoljenje prvo osnovnih potreba, a zatim i želja. Onda kada ga posmatramo kao ultimativni cilj, lijek za sve i kao nešto svemoguće – sabotiramo sebe i sve oko sebe.

Ne ponavljaj greške

Otvoreno pričaj o svojim greškama sa novcem. Edukuj se u oblasti finansijske pismenosti. Nije sramota ne znati, ludost je iznova ponavljati iste greške a očekivati druge rezultate. Ne moraš postati finansijski guru, ali poštuj sebe i svoj trud i rad, kao i svoj novac, dovoljno da naučiš njime upravljati onako kako je za tebe najbolje.

Umjesto zaključka


U prethodnom tekstu sam rekla da postoje 3 velike grupe izgovora. Osmislila sam serijal tekstova koji će ti dati informacije kako da ih prepoznaš i kako da počneš da ih razbijaš. Ispod sa tobom djelim datume kada ćemo se baviti svakom od ovih grupa, tako da znaš kada da se vratiš na blog i pročitaš više.

Nemam vremena – četvrtak, 18. mart
Nemam novca – utorak, 23. mart – ovaj tekst
Ne znam kako/odakle da počnem – subota, 27. mart


Moć, odgovornost i resursi za razbijanje svakog od ovih izgovora nalaze se u tebi. Da je lako, nije lako, ali vrijedi i isplativo je, jer će ti dati sposobnost i moć da upravljaš svojim najvrijednim resursima. Imaj u vidu da se toliko toga može naučiti, razviti i promjeniti – ukoliko si ti spreman/a da preduzmeš aktivnu ulogu u tome. Za sebe, zbog sebe i u svoju korist, pa tek onda u korist svih drugih oko sebe. Ako je na svijetu mogla bar jedna osoba da razbije ove izgovore, onda možeš i ti!

2 Comments

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *