(Ne)Znanje kao izgovor

Postoji jedna kineska poslovica koja glasi: Znanje je blago koje svakog vlasnika svuda prati. Slažem se sa njom, ali moram dodati nešto o neznanju.

Neznanje može biti i blago i blato. Blago je ako si svjesna svog neznanja, želiš da ga umanjiš i preduzimaš konkretne akcije da neznanje pretvoriš u znanje. A blato je ako ga koristiš kao izgovor da ne radiš ništa, da stagniraš, da ostaneš u zoni komfora i da ne ostvariš svoje potencijale i snove.

Izbor je na tebi – da li ćeš neznanje iskoristiti kao resurs za izgradnju i nadogradnju sebe ili kao živo blato u koje malo po malo toneš.

Izgovori bazirani na (ne)znanju

Ovoj velikoj grupi izgovora pripadaju izgovori bazirani na ubjeđenju: Nisam dovoljno dobar/a. Ovo je jedno od najmoćnijih ubjeđenja i mnogo je češće nego što mislimo. Uz to, ove izgovore često prati i sindrom uljeza o kom sam ti pričala u par ranijih tekstova. Da se podsjetimo:

• Sindrom uljeza/varalice definiše se kao skup osećanja neadekvatnosti koji je prisutan uprkos realnim uspjesima koje je osoba ostvarila i ostvaruje.  
• Efekti ovog sindroma su da osoba za sebe misli da nije dovoljno dobra, da je njen uspjeh posljedica slučajnih okolnosti i sreće, ubjeđena je da ne može da ispuni tuđa očekivanja, da će je svakog trena neko razotkriti.

*Na blogu možeš naći 3 teksta na temu sindroma uljeza, a na Instagram stranici i par IGTV-a. Uopšteno o sindromu uljeza pročitaj ovdje, 12 metoda kako da ga umanjiš otkrij ovdje, a uz par dodatnih savjeta zaokruži priču.

Kako zvuče izgovori iz ove grupe?

Riječi “nisam dovoljno” su odraz 3. velike grupe izgovora o kojima pričamo već neko vrijeme. Najbolniji su jer se najviše tiču nas samih – naših sposobnosti, vještina, osobina, ličnosti – onoga kakvi mi, u dubini sebe, vjerujemo da jesmo. Iz tog razloga rijetko kada ćemo ove riječi izgovoriti glasno i jasno.

Zato naš unutrašnji kritičar provuče ove riječi kroz brojne filtere, maske i mehanizme, da ovo ubjeđenja plasira na način koji će održati status quo i zadržati te u zoni komfora, na sigurnom. Najčešće varijante koje sebi govorimo su: Nisam dovoljno spremna, ne znam dovoljno o tome, imam još da učim, ne znam kako ili odakle da počnem i sl. Ali i ovi: još da naučim ovo, još ovaj kurs/knjigu/edukaciju da završim, pa ću biti spremna; kad budem spremna, onda ću početi…

Karakteristične misli, osjećanja i ponašanja

• Kao i prethodne grupe, i ova grupa izgovora sadrži određenje obrasce razmišljanja i ponašanja, kao i određena osjećanja. Osobu kod koje je ova grupa izgovora dominantna karakteriše sledeće:
• 📌stalna osjećanja da ono što radi nije „dovoljno“
• 📌stalno prigovaranje zbog prošlih grešaka, osjećanje krivice
• 📌osjećanja da je manje “dobra i dovoljna” u odnosu na druge ljude
• 📌umanjuje i poništava svoje potencijale, snage i uspjehe
• 📌više cijeni tuđi trud, uspjeh i znanje od svog
• 📌misli i osjeća da ne zaslužuje dobre stvari (sreću, uspjeh, pohvale…)
• 📌konstantno se brine i razmišlja o tome gdje i šta bi mogla pogriješiti
• 📌osjeća se poput uljeza (sindrom varalice)
• 📌upoređuje se sa drugima, najčešće ekspertima ili onima koje posmatra kao eksperte
• 📌zahtjeva savršenstvo od sebe
• 📌sklona je pretjeranom razmišljanju i kreiranju najgorih scenarija
• 📌sumnja u jednostavnost i lakoću
• 📌ne preduzima ništa da smanji percipirano neznanje ili baš suprotno – stalno uči, istražuje, sakuplja znanja – bez praktične primjene
• 📌konstantno odlaže iskorak iz zone komfora
• 📌veoma je samokritična i stroga prema sebi
• 📌nije svjesna svojih potencijala, uspjeha i rezultata
• 📌ne osjeća se samopozdano i nema povjerenja u svoje sposobnosti
• 📌stalno sebi postavlja uslove – ako uradimo to, onda ću biti dovoljno…
• 📌izbjegava svoju autentičnost – ličnu priču i emociju u onom što radi jer hoće da zadrži masku “profesionalca”
• 📌ima duple standarde, na svoju štetu, drugi mogu i jesu, ona ne može i nije.

Specifičnosti ovih izgovora

Ova grupa izgovora je specifična po tome što se mnogo češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Ovo je razumljivo budući da je kod žena izraženije i sljedeće pojave: perfekcionizam, osjećaj krivice, samokritičnost, niže samopouzdanje, sindrom uljeza i sl. Žene su mnogo svjesnije i više obraćaju pažnju na svog unutrašnjeg kritičara koji je zadužen za održavanje ubjeđenja i koji je kreator izgovora.

Tara Mor u knjizi Veliki iskorak navodi: što se glasnije i jasnije unutrašnji kritičar javlja, što je zlobniji i histeričniji, to se žene nalaze bliže nekom prelomnom trenutku ili su na ivici da preduzmu neki veoma značajan korak.

Znači ako ti podivlja unutrašnji kritičar kao vjeverica predozirana kofeinom – znaj da si na samom pragu iskoraka i nečega što će pomjeriti tvoju zonu komfora. Da otkriješ još neke trikove koje koristi unutrašnji kritičar baci pogled na gost-post koji sam imala kod Vesne Ristove – ovdje.

Kako da razotkriješ ove izgovore?

Jedan od načina da razotkriješ ove izgovore jeste da procjeniš sebe u odnosu na listu ponašanja, misli i osjećanja koju sam podjelila iznad. Drugi način je radna sveska Razbij svoje izgovore koju sam podjelila sa tobom u newsletter-u. Treći način jeste da sebi postaviš par pitanja. Da vidiš i osvjestiš koje stvari te trigeruju i koje misli i osjećanja se javljaju. Neka od tih pitanja su:

• U čemu sam dobra? Koje su moje snage, potencijali?
• Koje su moje slabosti i u čemu nisam dobra?
• Da li i koliko često pohvalim sebe i prihvatim kompliment?
• Ko je odgovoran za sve moje uspjehe? A neuspjehe i greške?

Kako da počneš vjerovati da jesi dovoljno?

1. korak – Osvjesti se(be)

Prvi korak je jedan od najtežih i odnosi se na osvješćenje i prihvatanje činjenice da vjeruješ da nisi dovoljno i da dozvoljavaš svom unutrašnjem kritičaru da ti “proda” izgovore koje će održati to ubjeđenje. Od tebe se traži da:

• Osvjestiš šta tačno sebi govoriš? Kojim riječima i tonom?
• Od koga si to “čula” i kada?
• Kada i zašto si počela sebi postavljati pitanja poput: Zašto nisam dovoljno dobra i skupljati dokaze za to?
• Kad tačno i u kojim situacijama se javljaju ovi izgovori i aktivira ubjeđenje? (okidači).
• Ko definiše da li si dovoljno?
• Šta tačno znači dovoljno i koliko dobro je dovoljno dobro?
• Koji su kriterijijumi da li jesi ili nisi dovoljno? Ko ih je odredio?
• Da li misliš da ti nisi dovoljno, a drugi jesu?
• Preispitaš svoje okruženje – da li si okružena ljudima koji su kritičari?

2. korak – Igraj se detektiva i nađi dokaze

Drugi korak je da nađeš kontra-dokaze u svom ponašanju, u svojoj prošlosti i svojoj sadašnjosti kojoi dokazuju da si i te kako dovoljna. To možeš uraditi na nekoliko načina:

1. Napravi listu od svojih najvećih 20 uspjeha do sada. Isto to napravi za period od 5 godina i 1 godine.
2. Razmisli o tome za šta često dobijaš kompliment?
3. U vezi čega ljudi traže tvoju podršku/savjet/pomoć?
4. Zamisli sebe u ulozi svog najboljeg prijatelja – da li bi onda sebi slala poruku da nisi dovoljno? (Obraćaj se sebi kao da si svoj najbolji prijatelj, svoje dijete ili partner – da su oni u pitanju, a ne ti – da li bi vjerovala da nisu dovoljno dobri?
5. Zatraži pomoć prijatelja i pitaj ih: U čemu sam ja dobra? Za šta bi me preporučio/la nekom drugom?Za koja pitanja/probleme tražiš i cijeniš moj savijet?

3. korak – Ponavljaj i izazivaj kognitivnu disonancu

Budi uporna, istrajna i daj sebi vremena da se izgradiš i popraviš štetu koje ti je ubjeđenje da nisi dovoljno donijelo. Neće biti lako, ali je vrijedno i nagrađujuće.

Sva naša ubjeđenja i uvjerenja funkcionišu po sistemu samoodržavanja – tj. samoispunjavajućeg proročanstva. Ovo je mehanizam koji je zadužen za održavanje naših stavova, vjerovanja i ubjeđenja. Njegov primarni cilj je održavanje sistema, tzv. kognitivni sklad i nastoji da sve što je suprotno poništi, ignoriše i izbriše.

Naš mozak se plaši nepoznatog, zato se radije drži zone komfora i poznatog otrova, a bježi od nepoznatog jer zna da će izliječenje biti bolno. Zašto bolno? Jer će razrušiti sve ono što smo do tada vjerovali i znali o sebi, i tražiti da izgradimo novo, a novo je nepoznato.

Te nove stvari u nama izazivaju nesklad koji se u psihologiji zove kognitivna disonanca. Kada želiš da mjenjaš nekog svoje mišljenje i ubjeđenje – baš ova kognitivna disonanca je tvoj najveći saveznik. Jer se sa njenim povećavanjem, povećavaju se ona podržavajuća vjerovanja. Tako da – ako želiš da promjeniš razmišljanje/vjerovanje da nisi dovoljno dobra, pametna ili nešto treće – traži dokaze u svom ponašanju, u svojoj prošlosti i svojoj sadašnjosti kojoi dokazuju da si i te kako dovoljna.

Važno je da znaš…

“Ako vjeruješ da možeš, ili vjeruješ da ne možeš – u oba slučaja si u pravu”.

Henri Ford

Mi smo ono što vjerujemo da jesmo. Ako misliš da nisi dovoljno dobra – stalno ćeš svoju energiju trošiti da to sebi i dokažeš. Ono čemu dajemo našu pažnju raste, isto kao što neznanje sa početka ovog teksta može biti blago ili blato, tako i ti sama možeš biti osoba koja sebi uporno potvrđuje da nije dovoljno. Moraš donijeti odluku, napraviti izbor, odlučiti kog vuka ćeš da hraniš.

Ne možeš za dan preokrenuti perspektivu, razbiti izgovore i razbiti ubjeđenje i zamjeniti ga uvjerenjem da i te kako jesi dovoljno sve. Ne može sve odjednom, ali može jedno po jedno, kao što reče Sneška Marković jednom prilikom. Jedno po jedno, korak po korak, dan po dan – da prebacuješ glas po glasu u korist tebe koja vjeruje i zna da je dovoljna. Strpljivo i istrajno, isto kao što si gradila i održavala ono ubjeđenje da nisi dovoljno, da se posvetiš izgradnji uvjerenja da jesi. Jer ti to jesi, samo su ti pažnju i fokus ukrali izgovori.

Umjesto zaključka

Tek smo mi zagrebli ovu temu. Ali važno je odnekud početi. Za sada, vjerujem da ti ovaj tekst daje dovoljno da počneš osvješćenje da jesi dovoljno, i mnogo više od toga. Ova grupa izgovora je dosta kompleksna jer je zasnovana na najjačem bazičnom uvjerenju, na našem vjerovanju o ličnoj vrijednosti. Svaki identitet kao vrhovnu svrhu ima to da se zaštiti i održi – što radi kroz uvjerenja, ubjeđenja, izgovore i unutrašnjeg kritičara. Kroz misli, emocije i ponašanje.

Nisi sam/a, tu sam da te podržim i da sa tobom podjelim znanje da ovo prevaziđeš.

Uz tekst iznad. koristiće ti i tekstovi o sindromu uljeza:

• Sindrom uljeza
• 12 načina da umanjiš sindrom uljeza
• Upustvo za upotrebu metoda protiv sindroma uljeza

Za kraj

Izgovore djelimo u 3 velike grupe, i tekstove o prethodne 2 grupe možeš naći ispod:

1. Nemam vremena – četvrtak, 18. mart
2. Nemam novca – utorak, 23. mart
3. Ne znam kako/odakle da počnem – ovaj tekst

Moć, odgovornost i resursi za razbijanje svakog od ovih izgovora nalaze se u tebi. Da je lako, nije lako, ali vrijedi i isplativo je, jer će ti dati sposobnost i moć da upravljaš svojim najvrijednim resursima. Imaj u vidu da se toliko toga može naučiti, razviti i promjeniti – ukoliko si ti spreman/a da preduzmeš aktivnu ulogu u tome. Za sebe, zbog sebe i u svoju korist, pa tek onda u korist svih drugih oko sebe. Ako je na svijetu mogla bar jedna osoba da razbije ove izgovore, onda možeš i ti!