Odakle početi sa upoznavanjem sebe?

U prošlom članku započeli smo priču o tome kako upoznati sebe. Kako upoznati sebe je jednostavno pitanje, sa mnogo kompleksih odgovora. Kao i sve što se tiče čovjeka, pogotovo ljudske psihe, upoznavanje sebe je individualan proces i jedinstveno iskustvo. Niko da ne može uraditi mjesto nas.

Zahtjevno je, ali ne i neizvodljivo. Postoji toliko toga što možeš isprobati i iskoristiti. Neke od medota koje sam ja koristila podjelila sa sa tobom u srijedu. Ne postoji one size fits all pristup koji možeš koristiti, ali možeš istraživati, kombinovati i uklapati metode tako da ti daju najbolje rezultate – za tebe.

Počni polako

Ne daj da te ovo uplaši, sve se može polako, korak po korak. Za početak bih ti predložila da ovaj proces započneš tako što ćeš analizirati kako provodiš svoje vrijeme. Nemanje vremena je jedan od najčeščih izgovora. Toliko vremena potrošimo na stvari kojih nismo ni svjesni. I prije uvođenja nejih promjena ili početka rada na sebi, to je jedna od prvih stvari za ispitati. Zašto baš to, odgovor je 👇:

Gdje leti tvoje vrijeme?

Sve je rešivo od Marie Forleo je knjiga koja je obilježila kraj godine kod mene i iz koje sam naučila par korisnih stvari. Jedna od tih jeste 7-dnevni tracking izazov – i zaprepastilo me ono što sam o sebi otkrila. Osnovna ideja ovog 7-dnevnog izazova jeste da:

• 7 dana vodiš detaljan dnevnik svega što radiš tih dana od kad ustaneš do kada zaspeš
• na svom telefonu uključiš Moment App ili Screen time* – kako bi detaljno ispratio(la) koliko vremena provodiš na telefonu, na kojim aplikacijama konkretno
• ne mjenjaj svoju rutinu i navike da bi izgledali bolje na papiru – potpuna iskrenost o svemu je 🔑

*Screen Time se nalazi u sklopu Digital Well-being opcije u novijim Android telefonima. Ako nemaš tu opciju, skini neku od bolje rangiranih aplikacija za screen time tracking na Google Play.

Zapisuješ apsolutno sve od najmanje do vremenski najobimnije radnje. Pod sve podrazumjevam i npr. ustao sam, pio sam kafu 1h, bio sam na kompu sat vremena i sl. A ako učiš duži vremenski period i praviš pauze, napomeni i to. Budi što precizniji(a). Za ovo su ti papir i olovka odlična opcija, uz telefon.

Analiziraj svoje aktivnosti

Nakon 7 dana vođenja evidencije, slijedi objektivna analiza tvojih aktivnosti tokom tih dana. Najviše obrati pažnju na one stvari koje se ponavljaju svakog dana i odvajaš mnogo vremena radeći ih. Napravi spisak i nastavi analizu za svaku aktivnost ponaosob, koristeći pitanja poput:

• Na skali od 1 do 10, koliko je ova aktivnost u skladu sa mojim vrijednostima i ciljevima i koliko je korisna za njih? (1-u potpunosti nije; 10 – u potpunosti jeste)
• Da li zaista moram raditi ovu aktivnost? Ako da, da li se može raditi brže ili rjeđe? Može li se razdvojiti u manje ili automatizovati? Može li je uraditi nego drugi umjesto mene?
• Koja je najbolja stvar koja se može desiti ako prestanem raditi ovu aktivnost – bilo privremeno ili za stalno? Koje su najbolje posljedice kratkoročno, a koje dugoročno?
• Koja je najgora stvar koja se može desiti ako prestanem raditi ovu aktivnost – bilo privremeno ili za stalno? Koje su najgore moguće posljedice kratkoročno, a koje dugoročno?

Šta dalje?

Sve što radiš, tvoj je izbor.

Marie Forleo

Nakon ove detaljne analize, cilj je da izabereš koje aktivnosti ćeš izbaciti, koje ćeš umanjiti i koje povećati i da oslobodiš sebi bar 2 sata dnevno za aktivnosti koje odlažeš pod izgovorom da nemaš vremena. Npr. završiću taj i taj online kurs, vježbaću klavir/gitaru, čitaću knjigu, učiću strani jezik, vježbaću, i sl. Neće ti možda uspjeti iz prve, ali to je okej. Postepeno umanjuj one aktivnosti koje ti ne koriste, i odvajaj to vrijeme za ono što zaista želiš raditi.

Zašto je važno znati gdje ti vrijeme leti?

Tabela na slici iznad slikovito pokazuje koliko vremena neke stvari poput gledanja TV-a, scroll-ovanja po socijalnim mrežama, oduzimaju našeg vremena tokom jednog dana, koliko je to u toku jedne godine i u 3. koloni možeš vidjeti šta bi drugo mogao(la) postići ako to vrijeme drugačije utrošiš. Kada sam ja prošla ovaj izazov i odradila analizu svog vremena – zaprepastila sam se da oko 6h provedem na telefonu – konkretno na socijalnim mrežama. I da sam u prosjeku provjeravala Instagram 50-80 puta tokom dana, a telefon otključala skoro 200 puta.

Nota bene

Postoji jedna stvar koju možda nisam dovoljno istakla, a veoma je važna i ne želim da je predvidim. Ono što želim naglasiti jeste: Ne plaši se da/ako otkriješ kod sebe nešto što ti se ne sviđa ili ne želiš biti. To saznanje iskoristi kao motiv za promjenu na bolje. Niko od nas nije savršen i pure as fresh fallen snow (što bi rekli čist ko suza). Ne daj da te ono gdje si sad blokira da ostvariš svoje potencijale i dođeš do bolje verzije sebe. Prihvati sebe kakav jesi, prihvati da je tvoj izbor i odgovornost da li ćeš i šta mjenjati.

Zaključak

Nadam se da će ti ova metoda biti korisna koliko i meni. Mislim da je veoma važno da osvjestimo kako provodimo svoje minute, sate i dane, pa na kraju godine i život, da bi upoznali sebe. Današnja tehničko-tehnološka sredstva su mač sa dvije oštrice – jer toliko toga nam je dostupno da se svakodnevno pretrpavamo sadržajima i aktivnostima jer to većina radi ili je ubacilo u našu rutinu. Za bilo kakva pitanja, piši mi 👇 ili na Instagramu.

3 ( i malo više) savjeta sam ti ostavila 👆, ostala su 2 pitanja i preporuka. 2 pitanja koja te pozivam da odgovoriš u komentarima 👇 su:

• Da li si znaš koliko vremena provodiš na telefonu?
• Da li misliš da možeš svjesnije upravljati svojim vremenom?

Preporuka: Wind down opcija i setovanje tajmera u sklopu Digital Well-being podešavanja na Androidu, odličan je alat ako želiš ograničiti i svjesnije provodiš vrijeme na svom telefonu.