10 koraka do mentalnog zdravlja

10. 10. 2020. nam donosi Svjetski dan mentalnog zdravlja. Meni se to učinilo simboličnim, pa sam odlučila da povodom toga podijelim sa tobom 10 načina/principa koje možeš praktikovati da doprineseš svom mentalnom zdravlju svakodnevno. Without, furhter ado, lets us start.

Anksioznost do određenog stepena je normalna i zdrava funkcija koja nam daje na znanje da budemo pažljivi, da se zaštitimo i sl.

Događaji kod kojih je dominantna nemogućnost kontrole, neizvjesnost i koji mogu imati ozbiljne poslijedice utiču na povećanje anksioznosti, straha i nemira, u nekim slučajevima i bijesa.

Razumljivo i sasvim ok je da se ovako osjećaš, samo ne dozvoli da te takva osjećanja preplave i blokiraju.

Nastoj da pronađeš adekvatan način da ih izraziš – u tome ti može pomoći pisanje dnevnika, razgovor sa prijateljima, fizička aktivnost, meditacija, razgovori sa terapeutom, kreativnost, hobi i slične aktivnosti.

Za početak ko je zaintresovan za pisanje dnevnika, jutarnje stranice su odlična stvar jer ne zahtjevaju strukturu i formu. Samo pusti misli da teku i ruku da piše, bez prevelikog razmišljanja. Papir sve trpi.

Kreativnost podstiče naš osjećaj zadovoljstva, daje nam slobodu izražavanja, mira, slobode i kontrole.

Kreativnost je naš unutrašnji glas, i kada ispoljavamo taj unutrašnji glas imamo osjećaj da mi kontrolišemo taj dio našeg svijeta, što nam u trenutcima neizvjesnosti daje sidro i/ili mirnu luku.

Ispoljavanjem kreativnosti, osim što filtriraš i izražavaš emocije na produktivan način, ti i odgovaraš na zov svoje duše, razvijaš kreativno mišljenje, maštu i vještine vizualizacije i realizacije.

Uskladi očekivanja sa situacijom u kojoj si trenutno. Da bi mjenjali situaciju u kojoj se nalazimo prvo moramo realno sagledati i prihvatiti onu u kojoj živimo. S druge strane, nije realno ni da mislimo da ćemo postići 1000 i 1 stvar.

Odredi sebi prioritete na dnevnom, sedmičnom i mjesečnom nivou. Postavi realne ciljeve i daj sebi vremenski okvir u kom ćeš ih postići.

Daj sebi vrijeme za rast i razvoj, kao i vrijeme za uživanje, odmaranje, rekreaciju. Ne možemo postići sve, i takva očekivanja samo vode u perfekcionizam, a vjeruj mi – you don’t wanna go there.

Osvjesti koje stvari možeš, a koje ne možeš kontrolisati. Ono što je u potpunosti pod tvojom kontrolom jeste tvoj odgovor na ljude i dešavanja oko tebe.

Obrati pažnju na to ko i/ili šta ti krade energiju. Otkloni ljude, stvari i navike koje te iscrpljuju. Ako to ne možeš uraditi u potpunosti, nastoj da minimalizuješ kontakt sa njima.

Iskoristi prilike koje su se otvorile u oblasti online obrazovanja, započni nešto što odavno odlažeš pogledaj one filmove koje odavno želiš, pročitaj knjige, nauči novu ili unaprijedi neku vještinu.

Postoji sloboda i u disciplini i u fleksibilnosti. Jedna od najvećih zabluda je da nas rutina ograničava. Kao i navika, ona nas ograničava samo ako je loša i ne doprinosi nam.

Osmisli rutinu/raspored koji je u skladu sa onim što jesi, što voliš i što želiš postići. Neka tvoje navike rade u tvoju korist, a ne protiv tebe.

Poštuj svoje vrijeme i kroz dnevni plan odredi vrijeme za rad, fizičku aktivnost, brigu o sebi, za prijatelje, uživanje… Go with the flow i neplanirano je okej – ali na duže staze ono nas ne vodi nikud

Ono što je pod tvojom kontrolom predstavlja tvoje polje uticaja, tu se fokusiraj, posveti se sebi, rasti koliko možeš da rasteš.

Budi sebičan/a sa dobrom namjerom, izaberi polje svog života u koje želiš unijeti promjene, promjeni neku svoju naviku koja te je oduvjek nervirala, uvedi neku novu, koja će ti doprinijeti blagostanju.

Nađi te neke stvari koje si oduvijek želio/la da radiš, a za koje nisi imao/la vremena ili ti je to bilo glavno opravdanje.

Trudi se biti nježna i njegujuća osoba i prema sebi i prema drugima.

Budimo realni, kad posmatramo sve što smo prošli od početka godine do sada, primjećen je izuzetan rast cyberbulling-a, nasilja u porodici, samoubistava, zloupotrebe PAS (psihoaktivnih supstanci) i raznoraznih disfunkcionalnih ponašanja.

I dalje nemamo podatak koliko je sve ovo uticalo na mentalno zdravlje ljudi, jer svi mi drugačije reagujemo u odnosu na stepen tolerancije na stres, rezilijentnost i ranjivost. Neko već ispoljava neke poslijedice, a neko će tek za godinu – dvije.

U skladu s tim, biraj svoje riječi, i riječi koje govoriš sebi i one koje govoriš drugima. Učini ono što je do tebe da ne doprineseš ničijem bolu, ponajviše ne svom.

Ne moramo biti sa nekim u stalnoj fizičkoj blizini da bi bili povezani, da bi ih voljeli i provodili kvalitetno vrijeme zajedno.

Osmisli sa prijateljima i dragim ljudima neku zajedničku aktivnost – npr. book klub gdje ćete online (ili sa fizičkom distancom) diskutovati o knjigama, organizujte online čajanke, kafe, dijelite hobi, učite zajedno neku vještinu ili strani jezik…

Izaberite neku zajedničku aktivnost koja će povećati osjećaj povezanosti i bliskosti.

Filtriraj sadržaje koje konzumiraš kako bi izbjegao/la socijalnu kontaminaciju sadržajima koji ti ne doprinose.

To su oni sadržaji koji nemaju nikakvu za tebe relevantu vrijednost, ne doprinose ti, već te dodatno uznemiravaju, opterećujuču i slično.

Izbjegavaj da konstantno “upijaš” sadržaj, pročisti listu ljudi, stranica i medija koje pratiš.

Ograniči aktivnost na socijalnim mrežama. Neka vrijeme koje provedeš tamo bude kvalitetno i sa svrhom.

Bez balansa nema ni uživanja, a ni rezultata.

Sve ima svoje dobre i loše strane, mane i vrline, plus i minus faze. Iako pomalo žmurimo, i mi sami imamo mane i vrline, a i svoje mračne i svjetle strane.

Jing i Jang je možda najslikovitiji prikaz balansa, uz vagu i medalju, rekla bih.

Ono što je vrijedno, izuzetno rijetko se dešava preko noći. Potreban je trud, rad, red i disciplina. Ali i duši je potrebno uživanje, radost, sloboda i razigranost. Zato nam je balans potreban.

Nastoj da gdje i kada je moguće uspostaviš ravnotežu, jer ekstremi nas ne vode nikud niti nas zadovoljavaju na duže staze.