Otkrij startnu tačku svoje promjene

Kada razmišljamo o promjeni i kada počnemo raditi na njoj, imamo tendenciju da se hiperfokusiramo na to gdje želimo biti, naše željeno stanje, krajnju tačku te promjene, iliti tačku B, i to da što prije stignemo tamo. U tom procesu, zanemarujemo najvažniju tačku – a to je ona iz koje počinjemo svoju promjenu. Da bi stigla do te krajnje tačke ili tačke B, osoba treba proći određeni put, a da bi prešla put, osoba mora i odnekud krenuti. To odkud osoba kreće, nazivamo startnom tačkom ili tačkom A procesa promjene. Kako osvjestiti tu startnu, početnu tačku, tema je današnjeg teksta inspirisanog 8. epizodom mog podkasta Bukvar promjene.

Iako je redosled obrnut, ljudi mnogo češće i lakše definišu tačku B (to gdje žele biti) nego tačku A (to gdje jesu sada), i to se dešava iz par razloga.

Prvi i najčešći razlog je to što se osjećaju preplavljeni trenutnim stanjem i žele iz njega izaći što prije. Zatim, tu su i osjećanja nezadovoljstva, frustracije, nekad i bijesa i bunta, nestrpljenje, kao i razni mehanizmi odbrane poput negacije, racionalizacije, izbjegavanja, itd. Ovo su stanja od kojih ljudi često žele pobjeći što prije.

Zatim, ljudi mnogo češće promjenu počinju iz stanja bola, nezadovoljstva, onda kada se osjećaju satjeranima u ćošak i kad promjenu vide kao jedinu, krajnju opciju koju više ne mogu odlagati, nego iz mjesta zadovoljstva, sa svim resursima i najboljim uslovima.

Najveći razlog je što osvješćivanje početne pozicije i uviđanje koliki put nas čeka do te željene, može biti jako preplavljujuće, a i demotivišuće po osobu. Naročito ako osoba nije strpljiva i svjesna da je svaka promjena proces koji zahtjeva vrijeme, postepeno usmjereno djelovanje po etapama i koracima. Promjene se ne dešavaju odjednom, preko noći i u 3 koraka. Promjene su proces, a proces je vremenski uslovljena kategorija. Dalje, svaki proces je individualan kao i osoba koja ga sprovodi. Čak i jedna te ista osoba nema 2 potpuno ista procesa promjene.

Baš zbog tog specifičnog miksa osjećanja i okolnosti, dosta ljudi bira da se fokusira na krajnju tačku, bez suočavanja i sagledavanja svoje sadašnje tačke i pozicije sa koje počinju.

Posledica ignorisanja i izbjegavanja definisanja startne pozicije, trenutnog stanja i toga odakle počinju, je ta da ljudi koji ne osvjeste tu tačku, često prave mnogo više grešaka u planiranju svog puta ka promjeni, kao i u samom radu na željenoj promjeni, nego oni koji se posvete tom koraku na početku procesa.

U nastavku ću sa tobom podjeliti 2 alata koja će ti pomoći da definišeš svoje trenutno stanje, početnu poziciju prije upuštanja u proces promjene. 8. epizoda mog podkasta je posvećena baš ovoj temi i preporučujem da odvojih 14 minuta i poslušaš je nakon čitanja ovog teksta.

Prvi alat je vizuelnog tipa i zove se Krug ili točak života. On se često upotrebljava na raznim edukacijama iz oblasti ličnog razvoja i ako si već neko vrijeme u ovim temama, sigurna sam da si se bar jednom susrela sa njim.

Alat se sastoji od kruga podjeljenog na 6 do 8, nekad i 10 životnih kategorija. Obično su to: zdravlje, odnosi/porodica, prijatelji, lični razvoj, posao, finansije, ljubav, zabava, stil života/slobodno vrijeme, duhovnost, itd. Lično, preferiram klijentima reći da sami izaberu broj i nazive kategorija, onako kako ih oni kategorišu, tako da je i to neka opcija koja postoji i koju ti preporučujem da testiraš, zarad što veće personalizacije iskustva.

U sledećem koraku, od osobe se traži da procjeni svoj stepen zadovoljstva stanjem u datoj kategoriji ocjenom od 1 (nisam zadovoljna uopšte) do 10 (prezadovoljna sam).

Česta pitanja pri primjeni ovog alata su: Da li više kategorija može imati istu ocjenu? npr. 3 kategorije da su ocjenjene sa 7, 2 sa 9, 2 sa 5… itd, naravno da može.
Drugo, ljudi često pitaju na koju oblast da se fokusiraju pri radu na sebi, onu koja je označena sa najnižim ocjenom ili neku drugu?

Ovo je individualno i zavisi od nekoliko faktora. Prvi, koliko je prioritetna ta oblast i koliki je njen uticaj na ostale. Npr. ako je kategorija zdravlje najniže ocjenjena i ugrožena, to ukazuje da je osobi u ovom trenutku potrebnije da se bavi svojim zdravljem nego npr. zabavom. Drugo, u kojoj je fazi života osoba, npr. Ako je u pitanju žena koja je tek postala majka – kao njen prioritet se nameće zdravlje (nje i bebe), porodica u odnosu na ostale kategorije. Treće, to koje i kakve ciljeve i viziju osoba ima za svoju budućnost utiče na to na koju životnu kategoriju će usmjeriti sebe i svoj rad.

Drugi alat je praktična vježba sa setom pitanja fokusiranim na 6 nivoa čovjekovog djelovanja i uticaja. Vježbu sam kreirala inspirisana modelom NLN nivoa iz NLP-a i nazvala Piramida trenutnog stanja. Služi da osoba osvjesti svoje trenutno stanje kroz 6 neurologičkih nivoa, a to su: okruženje, ponašanje, znanja, sposobnosti i vještine, vjerovanja i vrijednosti, uloge i indentiteti, i poslednji pripadnost (odnosno sistem i doprinos).

Alat se sastoji od 2 koraka, od kojih prvi korak ima dva kruga.
Prvi korak zadrži set pitanja na svih 6 nivoa. I od osobe se traži da odgovori pitanje po pitanje, tako što će u prvom krugu odgovarati na pitanja po onako kako idu po redu. U drugom krugu, osoba čita svoje odgovore i vidi da li ima nešto za dodati. Zatim se prelazi na korak 2. u kom se uvodi novi set pitanja za analizu odgovora dobijenih u koraku 1.

Kad prođeš kroz ove dvije vježbe imaćeš poprilično jasnu sliku svog trenutnog stanja, svoje startne pozicije u promjeni koju želiš živjeti (tvoju tačku A tog procesa). Ako to spojiš s temom prethodne 2 epizode podkasta, tj. sa vizijom, željenom pozicijom i tačkom B procesa, imaš informaciju o tome gdje si sad i gdje želiš biti u budućnosti. Početnu i krajnju destinaciju svog putovanja promjene. Ono što slijedi jeste povezivanje te dvije tačke, kreiranje puta koji će nas od A dovesti do B. 

Kada posmatramo samo ove 2 tačke, taj put koji treba preći da bi se od A stiglo do B, umije biti veoma preplavljujući, obesrabrujući i u nama izazvati sumnje i strah. Naročito ako se fokusiramo samo na početak i start procesa, a ne na to da je svaki proces sastavljen od postepenih faza i koraka. Čak i putovanje od hiljadu milja počinje prvim korakom, kako reče mudri Lao Ce. I zaista jedini korak koji je najviše pod našom kontrolom jeste taj prvi tu pred nama, taj koji tek treba da napravimo. Jer onaj korak na kom smo, on je već napravljen i doveo nas je dokle je njegovo da nas dovede, a onaj sledeći, ne možemo napraviti prije ovog tu pred nama. Korak po korak. 

Nekada, ni ne znamo koji je korak nakon onog pred nama, dok ga ne napravimo, pa nam otkrije sledeći stepenik našeg uspona. Kao što Rumi reče: Kad počneš hodati putem, put se pojavi. 

Znam da te brine da li ćeš napraviti pogrešan korak. Ne brini, hoćeš. Jer i to je dio puta. I greške i lutanje, i ponavljanje i zablude. Sve to je tvoje putovanje i tvoj proces. Ali, uz poslednji citat za ovaj tekst, djelim s tobom mudre riječi Dostojevskog: Pogriješiti na sopstvenom putu je mnogo bolje nego učiniti sve kako treba na tuđem.

Greške na tvom putu vrijednije i važnije su lekcije nego svi pravi potezi na putu koji nije tvoj, jer te on ni neće dovesti tamo gdje je tvoje da stigneš. 

Postoje načini kako umanjiti greške i svjesnije usmjeravati svoje putovanje ka željenom stanju. Za sada, stavi fokus na sada i ovdje. Gdje si, šta si, šta možeš, imaš i znaš. Što bolje osvjestiš sadašnje stanje, bolje ćeš sebe usmjeravati ka onom budućem, željenom.

Ako želiš svjesnije ući u proces kreiranja promjene i na svom putu imati podršku grupe i iskusne osobe koja razumije šta sve promjena traži i zahtjeva od nas – pridruži mi se na 2-dnevnom online treningu Kreiraj promjenu. Ovo je jasno strukturiran, interaktivan, praktičan i iskustven trening. Fokusiran je i na informacije, ali prije svega aktivnu praktičnu primjenu odmah. Njegovi dosadašnji polaznici kažu da je ovaj trening do sada najtemeljniji i najpraktičniji pristup konkretnim koracima stvarnog ostvarenja promjena koje želite.

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *