Upoznavanje sebe: šta nas to udaljava od nas samih

Da li znaš šta je to što najčešće podrazumjevamo i generalizujemo u životu? Da li znaš koja je to tema o kojoj mislimo da znamo sve što se ima znati? Ili da jednostavno nemamo šta novo za saznati? Da li znaš šta je to što najčešće zanemarujemo?

Odgovor na sva 3 pitanja je isti: sebe.

 

Privilegija života je da postanete ono što zaista jeste.

Karl Gustav Jung

Upoznavanje sebe je u stvari naša životna misija, ključna tema koja se provlači kroz naš život i sve njegove djelove. To je cjeloživotni proces koji traje. Baš kao što kaže Jung, to je naša privilegija. Ali nažalost, ne iskoriste svi tu privilegiju iz nekoliko razloga. Neki misle da je važnije da upoznaju druge i da svoj život podrede drugima, neki upoznavanje sebe uzimaju zdravo za gotovo, dok drugi vjeruju da je to sebično, a treći da je to “rabota za besposlene” i one koji ne znaju šta će od svog života. Postoji i još jedna grupa ljudi – a to su oni koji još nisu osvjestili mogućnost i važnost upoznavanja sebe.

 

Uzrok različitih mišljenja o upoznavanju sebe

Zašto postoji toliko različitih mišljena o ovoj važnoj temi? Najkraći odgovor je – socijalizacija. Ako posmatramo svoje obrazovanje i vaspitanje, uvidjećemo da nas niko ne uči o tome kako da upoznamo sebe i kako da budemo sebi bolji. Fokus je na tome kako da postanemo funkcionalni član društva, koji prati norme i pravila, doprinosi održavanju društvenog sistema i ne štrči, tj. talasa, u odnosu na prihvaćeni standard. Sve vrijeme našeg odrastanja i sazrijevanja, upućeni smo na to da učimo po modelu i preuzimamo poželjne modele ponašanja, vjerovanja, razmišljanja grupe kojoj pripadamo ili kojoj želimo pripadati u budućnosti.

Ukratko, uče nas kako da se uklopimo, kako da smanjimo svoje individualne razlike (autentičnosti) zarad uklapanja u društvo. Sve po onoj premisi “sličan se sličnom raduje”. Naučeni smo da nam je fokus vrijednovanja spoljni (u odnosu na druge ljude), umjesto internog (unutrašnjeg, u odnosu na nas same). Sve većim uklapanjem i prekrojavanjem sebe da bi se u potpunosti uklopili u društvo, opšteprihvaćeni i preporučeni “model” i ostvarili svoju potrebu za pripadanjem – udaljavamo se od svoje suštine i individualnosti.

Poslije nekog vremena, počinjemo da se osjećamo sve više tuđim, a sve manje svojima. To u nama izaziva osjećanja promašenog života, izgubljenosti, praznine, nezadovoljstva. I tako, jednog dana se probudimo, i ne prepoznajemo osobu u ogledalu. Ne znamo reći ništa o njoj, osim možda njenih uloga u društvu, porodici, poslu, pola i starosti. Spolja imamo sve što nam je rečeno da se treba imati, ali iznutra i dalje nešto fali.

 

Zablude koje održavaju stanje otuđenosti od sebe

Kada je u pitanju upoznavanje sebe, tačnije nepoznavanje sebe, u praksi postoje 4 velika problema koja održavaju to stanje otuđenosti od sebe, a to su:

 

1. 1. Neinformisanost i neznanje. O upoznavanju sebe se ne priča kao o životnoj misiji, tj. na način koji ističe koliko je ono važno, pa se (pre)često zanemaruje.

1. 1. Pretjerana generalizacija. Previše generalizacija osnovnih, ključnih životnih tema, dovelo je do toga da je sve više ljudi žrtva pretjeranog pojednostavjivanja i predrasuda, i ne znaju, nisu naučili, o mjestu, ulozi i važnosti upoznavanja sebe.

1. 1. Podrazumjevanje. Većina ljudi podrazumjeva da poznaje sebe, da o sebi zna sve što se ima saznati. To (pre)često nije zaista tako. Ne samo da to podrazumjevaju za sebe, to podrazumjevaju i za druge ljude.

1. 1. Pogrešno usmjeren fokus. Toliko ljudi se fokusira na to ko žele biti, postati u budućnosti, potpuno zanemarući to ko su sada. To ko smo sada ključno je za to ko možemo postati u budućnosti, jer njegov zadatak jeste da se postara da stignemo do te željene buduće verzije.

Na neki način, i ova lista iznad je velika generalizacija, pa bi se u okviru svake od ovih stavki moglo dodatno detaljisati. Nego, da pojednostavimo za početak i fokusiramo se na širu, opštu sliku. Prva 2 problema se odnose na nešto što je više društveni faktor, nastali su uslijed procesa vaspitanja, obrazovanja i socijalizacije, dok su druga 2 problema (3. i 4. problem) fokusirana više na unutrašnji faktor, na samog pojedinca. Pošto promjena društva uvijek kreće sa nivoa individue, njene promjene i ličnog rzvoja, u ovom tekstu ću se fokusirati na problem br. 3 – zamka podrazumjevanja.

Da bi upoznao sebe, moraš žrtvovati iluziju da to već znaš.

Vironika Tugaleva

Ako se fokusiramo na ove probleme sa nivoa individue, tj. ličnog razvoja osobe, prva najveća zabluda i problem jeste onaj pod brojem 3, zamka podrazumjevanja. Šta je to? Zamka podrazumjevanja je postupanje po premisi da o sebi znamo sve što se ima znati, bez zalaženja u detalje i preispitivanje. Postupamo vođeni pseudo-znanjem, tj. kvazi-znanjem, a ne stvarnim, osvješćenim saznanjima o sebi.

 

Što znači u praksi?

Postupati po zamci podrazumjevanja u ovom slučaju značilo bi da ništa ne preispitujemo, podrazumjevamo da znamo sve što se ima za saznati, da ne postoji ništa novo – tako je kako je. Sve je status quo, sve je već rečeno, otkriveno, poznato i sl.

Ako želimo izbjeći i umanjiti zamku podrazumjevanja u svom svakodnevnom životu možemo raditi sledeće:

 

• • Postavljati pitanja o sebi, svijetu i drugim ljudima – šta, kako, kada, zašto radim to što radim, mislim, vjerujem, osjećam…

• • Upoznati svoje navike (ponašanje), misli, osjećanja, vjerovanja, vrijednosti, sposobnosti, vještine, osobine…

• • Analizirati svoja iskustva, ponašanje, emocije, stanja, misli…

• • Osvjestiti svoje “slijepe” mrlje – ono što znaš i ono što ne znaš (još uvijek)

• • Učiti, rasti, mjenjati se…

 

Odakle početi sa prevazilaženjem zamke podrazumjevanja sebe

Podrazumjevanje i generalizacija su mater za*eba i najbolji način za njihovo umanjenje i razbijanje jeste preispitivanje i povratak na osnove (bazu). Počnimo od pitanja.

Ko nije voljan da postavi pitanje, ni ne želi da sazna odgovor.

Najmoćniji alat u ličnom razvoju, pored iskustva, jeste pravo pitanje u pravom trenutku. Ali, ljudi često bježe od postavljanja pitanja jer ne žele da pokažu neznanje, ispadnu glupi, budu ismijani, odbačeni od strane drugih. Neki se i plaše toga šta mogu saznati, ili da u stvari nema ništa tu za saznati. Boje se da će postavljanje pitanja pokazati koliko ne znaju, koliko nisu dobri i sl. Jer, zaista to može da se desi – ako postavljamo pogrešna pitanja, u pogrešno vrijeme, na pogrešan način. A i nekada, ta pitanja je potrebno da čujemo od drugih, ne od sebe.

 

Jaki smo onoliko koliko je jaka naša baza.

Što je naša osnova/baza snažnija, i što smo je svjesniji – i mi smo snažniji i svjesniji sebe. Važi i obrnuto – što je baza slabija, što smo je manje svjesni – manje smo snažni i svjesni sebe. Ali, kako da znamo šta je to naša baza? Najkraći odgovor bi bio: upoznati i znati ko smo sada.

 

Šta znači upoznati sebe

Upoznati sebe znači spoznati, saznati šta je ono što tebe čini onim što jesi. Saznati šta te pokreće, a šta te zaustavlja, šta te usrećuje, a šta rastuži. Otkriti koje su tvoje osobine, bilo da su vrline ili mane (karakter i temperament), sposobnosti, vještine, vjerovanja, vrijednosti, uloge, indentitete, želje, svrhe, preferencije i afiniteti.
Upoznati sebe znači upoznati sva svoja lica i naličja, sve svoje verzije i strane. Ko si bio/la. Ko si sada. Ko želiš i ko ne želiš biti. Ono što ti se sviđa i ono što ti se ne sviđa. Znati ko si za sebe i prema sebi, a ko si za druge i prema drugima.

Upoznavanje sebe je širok pojam jer obuhvata naše cjelokupno biće, djelovanje i iskustvo. Stoga, mogli beskrajno nabrajati šta ono sve znači, obuhvata i podrazumjeva.

Pod našom bazom možemo izdvojiti dosta tema i podtema, toliko da je gotovo nemoguće kreirati finalnu listu, uz to, ne možemo se ni baviti s toliko stvari odjednom. Ipak, od nekud se mora početi i to je najbolje raditi korak po korak.

 

5 oblasti koje ti mogu dati dobru bazu poznavanja sebe

Pošto se svaki veliki cilj sadrži od mnogo malih koraka, želim sa tobom podjeliti 5 oblasti koje mogu biti odlična baza za početak upoznavanja i osnaživanja sebe. To su:

 

• • slika o sebi – govori o tome kako vidimo sebe, ne samo na fizičkom nivou, već na svim

• • samopouzdanje – koliko povjerenja imamo u sebe i svoje sposobnosti

• • način razmišljanja (mindset) i vjerovanja – šta vjerujemo da je za nas (ne)moguće, da (ne) možemo…

• • lične vrijednosti – šta tačno je nama važno, zašto i kako nam je važno da do te vrijednosti dođemo

• • unutrašnji indentiteti i uloge – ko si sve ti, koje uloge i indentitete nosiš u sebi, u kakvim su oni odnosima i kako ih možeš uskladiti i transformisati da rade za tvoje najveće dobro.

Razni su načini na koje možeš istraživati ove oblasti. Ako tražiš nešto što će te podržati da upoznaš, istražiš i osnažiš ove oblasti kod sebe, online program Kroz riječi do sebe je pravo mjesto za to.

Kroz 4 mjeseca rada, kombinujući grupni i individualni pristup, metode iz psihologije i NLP-a, duboko istražujemo svaku od ovih tema. Na ovom programu naći ćeš prava pitanja, praktične, konkretne i primjenljive alate i metode, podršku grupe i mentora – sve ono što ti je potrebno da postaviš kvalitetnu bazu svog daljeg ličnog i profesionalnog razvoja s lakoćom i jasnoćom. Prijave za 3. grupu su otvorene do 15. marta 2023. a program će se održati u periodu od marta do jula.

Da saznaš više o programi i da se prijaviš, klikni na dugme ispod.