Počni polako

Skoro sam pisala o tome kako rijetko kad postavljamo sebi “teška” pitanja, a trebalo bi. Živimo u konstantno promjenljivom i dinamičnom svijetu koji, htjeli mi ili ne, ostavlja traga u našoj ličnosti i izaziva promjene. Takve promjene često ne primjećujemo dok nam ih neko iz naše neposredne okoline ne ukaže ili ih primjetimo mi sami, u nekim neočekivanim situacijama gdje odreagujemo veoma drugačije nego ranije.

Čovjek i drvo

Možemo proživjeti veoma dug i ispunjen život, a da nikada ne upoznamo sebe do kraja. I to je sasvim u redu, jer životno iskustvo je poput godova na stablu, svako od njih ostavlja trag. Godovi su istorija jednog drveta, a skup svih iskustava koja čovjek doživi su istorija tog čovjeka. Na nama je da iznova upoznavamo sebe i apsorbujemo lekcije koje su nam ta iskustva donijela.

Upoznavanje drugih

Kad upoznajemo druge, mi im postavljamo razna pitanja, tražimo zajednička interesovanja, stavove, vrijednosti, razmjenjujemo iskustva – tj. svoju istoriju. Velika je vjerovatnoća da ćemo, ako imamo sličnu istoriju, osjećati veću povezanost sa tim ljudima, jer postoji razumjevanje nastalo iz proživljenih sličnih iskustava. Naročito ako su u pitanju neka ekstremna, nesvakodnevna iskustva. Tada te dvije osobe postanu srodnici u tom iskustvu.

Zašto je važno upoznavati druge?

Upoznavanje drugih i razvijanje odnosa prijateljstva i partnerstva, po mom mišljenju, nalazi se u osnovi ljudske ličnosti (prirode). Tražimo sličnosti, postavljamo pitanja čiji odgovori su nam važni. Motivisani smo da nađemo sličnosti, zajednička iskustva, da se uklopimo i da nas drugi prihvate. Kako ocijenjujemo koji odgovor je “tačan/netačan”? Sve iz svog ličnog iskustva.

Čovjek je socijalna životinja.

Aristotel

Kao što pomenuh u članku Inspiracija vs motivacija – motivacija je psihološki fenomen o kom postoje brojna istraživanja i brojne teorije. Jedna od osnovnih teorija je Maslovljeva teorija hijerarhije ljudskih potreba – po kojoj su ljudske potrebe u hijerarhijskom odnosu, od fizioloških na dnu do samo-aktualizacije koja je na vrhu, i da je u ljudskoj prirodi da teži zadovoljenju svih tih potreba. Na sredini piramide nalaze se potrebe za ljubavlju i pripadanjem (afilijativni motiv) i on stoji u srži želje da upoznamo druge, nađemo prijatelje, partnere i sl. Iako želimo da budemo nezavisni, ne želimo biti sami i izolovani, želimo negdje da pripadamo. I to je sasvim okej.

Kakve ovo veze ima upoznavanjem sebe?

I to ne samo ono što nas iritira, već i ono što nam je simpatično, što nas privlači i što nam je zajedničko. Po mom skromnom mišljenju, postoji jaka povezanost, jer na osnovu tih pitanja i odgovora koje dobijemo odlučujemo o daljem kontaktu sa sagovornicima. Možda bi upoznavanje sebe trebali započeti baš sa tim pitanjima koje postavljamo kada želimo da upoznamo druge. Već smo ustanovili da postoje teška pitanja koja moramo sebi postaviti tokom života, ali ne moramo sve “s neba pa u rebra”. Zašto ne bi počeli nježno, od malih stvari?

Samo nježno prema sebi.

Jana Oršolić @samo_nezno_prema_sebi

• Koja su to pitanja koja najčešće postavljamo drugima?
• Koji su naši odgovori na ta pitanja koja postavljamo drugima?
• Kod kojih pitanja prihvatamo kompromise, a kod kojih ne?

Piši, pusti ruku da sama piše

Zapiši ta pitanja – na parčetu papira, bilješkama u telefonu, u Word doc-u na kompu, kako ti god odgovara. Onda napiši odgovore. Ne razmišljaj previše o formi. Obično je ono što nam prvo padne na pamet najiskreniji odgovor.

Nema glupih pitanja

Tretiraj sebe kao sasvim novu, nepoznatu osobu koju prvi put srećeš i daj sebi priliku da stekneš prijatelja u sebi samom. Ako ne znaš formulisati pitanja, Google i Pinterest su tu za tebe. Istraži pitanja i izdvoji ona koja te intrigiraju i čije odgovore želiš da saznaš. Ispod izdvajam neka od pitanja koja bih ja lično izdvojila i koja ću odgovoriti za sebe.

Savjet za kraj:

Iako postoje brojni psihološki testovi ličnosti, temperamenta, interesovanja, stavova, motiva i mnogo čega još, razgovor je uvijek neophodan. Na internetu su dostupni brojni testovi, ali smatram da je bitan i razgovor sa stručnim licem, i da svako od nas bar jednom u svom životu treba posjetiti psihologa ili psihoterapeuta. Idealno, smatram da bi to trebalo redovna aktivnost, kao full sistematski pregled jednom godišnje, ali namjenjen našem mentalnom zdravlju.

Iskoristi moć interneta

Danas su nam dostupni brojni načini komunikacije i moguće je imati online seanse sa terapeutom, tako da nas ni udaljenost ne spriječava da se posvetimo mentalnoj higijeni. Ali razumijem da ti za neke stvari treba vremena, da je teško osloboditi se predrasuda koje se nalaze u osnovi stigme koja postoji oko brige o mentalnom zdravlju, ali bar nastoj da posvetiš malo pažnje na sebe u mentalnoj sferi.

Zaključak

Počni polako, počni danas na svjetski dan mentalnog zdravlja, jer je i mentalna higijena neophodna za zdrav i ispunjen život. Npr. možeš spojiti mentalnu i tjelesnu higijenu – dok se tuširaš razmisli o tri stvari za koje si zahvalan/a tog dana. Počni malim koracima, jer ćeš duže istrajati, a i svaki napredak je bolji od startne nule.